HR - Ljudski Resursi - Bosna i Hercegovina

Žene obavljaju skoro dva posla sa punim radnim vremenom

Naime, ova studija je rađena u organizaciji Agencije UN za rodnu ravnopravnost i osnaživanje žena "UN žene" i uz podršku Švedske, a prema njenim podacima, neplaćeni poslovi brige i njege najčešća su odgovornost žena, što dovodi do rodne neravnopravnosti i nejednakog pristupa žena tržištu rada, zbog čega ekonomija brige i njege treba biti odgovornost svih.

Žene u prosjeku provode šest sati obavljajući neplaćene poslove brige i njege, što znači da zaposlene žene praktično obavljaju skoro dva posla sa punim radnim vremenom.

Na prezentaciji, na kojoj su učestvovali predstavnici vladinih institucija Republike Srpske, opština, kao i međunarodne zajednice i organizacija civilnog društva, istaknuto je da, ukoliko izađe iz zone "sive ekonomije", rad u oblasti brige i njege može biti generator zapošljavanja i ekonomskog razvoja.

Jelena Kurtinović, pomoćnica ministra za porodicu u Ministarstvu porodice, omladine i sporta Republike Srpske, rekla je da se podrazumijeva da su žene aktivne na tržištu rada, ali i kao domaćice, majke i supruge, te da se do sada nije vodilo računa o tome da sav taj posao, besplatan rad, bude adekvatno nagrađen i cijenjen.

"Veoma je bitna uloga koju žena u svakoj porodici nosi. Moramo da povedemo računa o svim članovima porodice, da se žena u svojoj porodici osjeća dobro i da mi što više kao institucija Republike Srpske pomognemo i pronađemo način kako se taj rad može vrednovati i cijeniti", kazala je Kurtinovićeva.

Predstavnica Agencije "UN žene" Džo-En Bišop rekla je da je cilj saradnjom sa vladom i partnerskim organizacijama civilnog društva širom zemlje, entiteta, ali i na lokalnom nivou, inicirati politike i prakse koje poštuju vrijednost brige i njege, te istovremeno olakšavaju takav rad.

"Ujedinjeni u posvećenosti da preoblikujemo ekonomiju brige, prepoznajemo veliki teret neplaćenog rada brige i njege na učešće žena u radnoj snazi. Kroz saradnju s vladom i partnerskim organizacijama civilnog društva širom zemlje, entiteta, ali i na lokalnom nivou, cilj nam je inicirati pionirske politike i prakse koje poštuju vrijednost brige i njege, te istovremeno olakšavaju opterećenja koja ovaj rad prouzrokuje. Današnje razmjene iskoristićemo kako bismo pokrenuli značajne promjene i zagovarali prepoznavanje brige i njege kao temelja našeg društva", rekla Bišopova.

Amila Ibričević, programska službenica pri Ambasadi Švedske u BiH, navela je da razgovori predstavljaju korak ka oblikovanju inovativnih strategija za transformaciju ekonomije brige i ističu zajedničku posvećenost rodnoj ravnopravnosti i društvenom osnaživanju.

"Zaključci i uvidi iz sveobuhvatne studije postavljaju temelje za zakonodavne, političke i programske inicijative. Švedska sa zadovoljstvom podržava napredak inkluzivnih i održivih politika ekonomije brige u BiH", rekla je Ibričevićeva.

Melika Husić Mehmedović sa Ekonomskog instituta Sarajevo, koja je jedan od autora studije, rekla je da je u BiH stopa zaposlenosti žena jedna od najnižih u regionu i iznosi 37 odsto, što je veoma malo, u poređenju sa 53 odsto za muškarce.

Kako je dodala, sav teret brige o kući, djeci, starijima i osobama sa invaliditetom isključivo je na porodici, te navela da institucije nisu preuzele dovoljno aktivnosti.

Kako je dodala, nedovoljna je zastupljenost posebno predškolske brige o djeci, ističući da oko 30 odsto djece u BiH pohađa predškolske ustanove.

"Polazna studija o ekonomiji brige i njege u BiH" predstavljena je u okviru projekta "Prevođenje okvira za realizaciju ciljeva održivog razvoja u BiH u održivi i inkluzivni rast", finansiranog od Švedske, u okviru sveukupne podrške UN vlastima u BiH.